FOLIO I · MISLIOCI · GEN. 02 · BR. 012

Robert Meyer

Djela
4
Članci
1
Generacija
2.
Portret: Robert Meyer
FOL. 02 · N° 012 · Robert Meyer
BIOGRAFIJA

Život i djelo

Nakon studija prava u Beču i Berlinu, rodom Bečanin prošao je uzornu činovničku karijeru u financijskoj upravi, u kojoj je dosegnuo položaj načelnika odjela. Godine 1910. postao je predsjednik Statističke središnje komisije, a nakratko čak i ministar financija. Potom je otišao u mirovinu, no godinu dana kasnije ponovno je imenovan predsjednikom Statističke središnje komisije i zadržao tu dužnost do svoje smrti. Kao stručnjak za financijsku znanost, čije je pravo predavanja 1887. prošireno na političku ekonomiju, Robert Meyer predavao je na Sveučilištu u Beču i na drugim bečkim obrazovnim ustanovama. Kao subjektivistički teoretičar vrijednosti utemeljio je u svojoj habilitacijskoj radnji poreznu progresiju (1884), koju je pri reformi izravnog poreza na osobe, zajedno s Eugen von Böhm-Bawerk kao vodećim činovnikom, i doista mogao provesti. Od 1911. djelovao je kao suizdavač časopisa Zeitschrift für Volkswirtschaft, Socialpolitik und Verwaltung. U socijalno-političkim i gospodarsko-političkim pitanjima zastupao je obilat etatizam.
Metapodaci
1. Januar 1855
u Wien
1. Januar 1914
2. generacija
Životne etape

Etape

  1. 1855
    1855
    Rođenje

    Rođen 1855. u Beču.[5]

  2. 1872
    1872
    Matura na Akademischen Gymnasium

    Maturirao je 1872. na Akademischen Gymnasium u Beču; među razrednim kolegama bili su, među ostalima, kasniji državni predsjednik Tomáš Garrigue Masaryk i ministar Franz Klein.[5]

  3. ⁦1873–1877⁩
    ⁦1873–1877⁩
    Studij pravnih znanosti

    Studij pravnih znanosti u Beču i Berlinu.[5]

  4. 1877
    1877
    Doktorat (Dr. iur.)

    Doktorirao je 1877. (Dr. iur.) na Sveučilištu u Beču.[5]

  5. ⁦1877–1910⁩
    ⁦1877–1910⁩
    Činovnička karijera u financijskoj upravi

    Uzorna činovnička karijera u financijskoj upravi; dospio je do položaja načelnika odjela (Sektionschef).

  6. 1884
    1884
    Habilitacijski rad „Die Principien der gerechten Besteuerung“

    Habilitacijski rad „Die Principien der gerechten Besteuerung in der neueren Steuertheorie“ (Berlin, 1884.), kao subjektivistički teoretičar vrijednosti; kasnija osnova reforme izravnog poreza na dohodak zajedno s Eugenom von Böhm-Bawerkom.

  7. 1884
    1884
    Habilitacija iz financijske znanosti

    Habilitirao se 1884. kao privatni docent za financijsku znanost, nacionalnu ekonomiju i statistiku na Sveučilištu u Beču.[5]

  8. ⁦1885–1895⁩
    ⁦1885–1895⁩
    Predavačka djelatnost na Bečkoj trgovačkoj akademiji

    Predavao je od 1885. do 1895. na Bečkoj trgovačkoj akademiji.[1]

  9. 1887
    1887
    Proširenje nastavne ovlasti na političku ekonomiju

    Nastavna ovlast proširena je 1887. na političku ekonomiju; predavao je kao financijski znanstvenik na Sveučilištu u Beču i na drugim bečkim obrazovnim ustanovama.

  10. 1887
    1887
    „Das Wesen des Einkommens“

    Objavljivanje djela „Das Wesen des Einkommens. Eine volkswirthschaftliche Untersuchung“ (Berlin, 1887.).[2]

  11. ⁦1887–1914⁩
    ⁦1887–1914⁩
    Nastavna djelatnost na Sveučilištu u Beču– približno

    Predavao je kao financijski znanstvenik na Sveučilištu u Beču i na drugim bečkim obrazovnim ustanovama.

  12. ⁦1890–1900⁩
    ⁦1890–1900⁩
    Predavačka djelatnost na Konzularnoj akademiji

    Predavao je od 1890. do 1900. na Orijentalnoj, odnosno Konzularnoj akademiji u Beču.[1]

  13. 1891
    1891
    Imenovanje financijskim savjetnikom

    Imenovan je financijskim savjetnikom 1891.[1]

  14. 1899
    1899
    Načelnik odjela u Ministarstvu financija

    Godine 1899. imenovan je načelnikom odjela u carsko-kraljevskom Ministarstvu financija i vodio je odsjek za izravne poreze.[1]

  15. 1901
    1901
    „Das Zeitverhältnis zwischen der Steuer und dem Einkommen" (Vremenski odnos između poreza i dohotka)

    Objavljivanje djela „Das Zeitverhältnis zwischen der Steuer und dem Einkommen" (Vremenski odnos između poreza i dohotka) (Beč 1901.).[3]

  16. ⁦1901–1914⁩
    ⁦1901–1914⁩
    Počasni profesor na Sveučilištu u Beču

    Godine 1901. imenovan je počasnim profesorom na Sveučilištu u Beču; predavao je do smrti.[5]

  17. 1910
    1910
    Predsjednik Središnje statističke komisije i ministar financija

    Godine 1910. postao je predsjednik Središnje statističke komisije, a nakratko i ministar financija; potom se umirovio.[5]

  18. ⁦1911–1914⁩
    ⁦1911–1914⁩
    Ponovno predsjednik Središnje statističke komisije

    Godinu dana nakon umirovljenja ponovno je imenovan predsjednikom Središnje statističke komisije te je tu dužnost obnašao do smrti.[5]

  19. ⁦1911–1914⁩
    ⁦1911–1914⁩
    Suurednik časopisa Zeitschrift für Volkswirtschaft, Socialpolitik und Verwaltung

    Od 1911. djelovao je kao suurednik časopisa Zeitschrift für Volkswirtschaft, Socialpolitik und Verwaltung.

  20. 1914
    1914
    Smrt

    Preminuo 10. lipnja 1914. u Beču.[5]

Odnosi

Utjecaji

Privatni seminar, kolege, Mont Pèlerin · 2
  1. U literaturi povijesti ekonomske misli o bečkoj teoriji oporezivanja zajedno s Emilom Saxom obrađuje se kao jedan od dvojice istaknutih austrijskih teoretičara oporezivanja; obojica su usporedno razvila financijsku znanost utemeljenu na graničnoj korisnosti.[4]

  2. Kao subjektivistički teoretičar vrijednosti pri reformi izravnog poreza na dohodak zajedno s Eugenom von Böhm-Bawerkom kao vodećim dužnosnikom u praksi je proveo poreznu progresiju.

Robert Meyer u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.

IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA18 navoda · 3 izvora
Topografija

Mjesta djelovanja

POPIS DJELA · KRONOLOŠKI

Knjige

1880-e
1884
Die Prinzipien der gerechten Besteuerung in der neueren Finanzwissenschaft
IzvornikNjemački
1887
Das Wesen des Einkommens: Eine volkswirtschaftliche Untersuchung nebst einem Anhang.
IzvornikNjemački
1900-e
1901
Das Zeitverhältnis zwischen der Steuer und dem Einkommen und seinen Theilen
IzvornikNjemački
1910-e
1914
Die Wirtschaftsstatistik auf der XIV. Tagung des Internationales Statistischen
IzvornikNjemački
ČLANCI · 1 ZABILJEŽENO

Rasprave, prikazi, predavanja

1900-e
1904
Kritik zu Komorzynsky Die nationalökonomische Lehre vom Credit
IzvornikNjemački
APA
Chicago
Njemački povijesni stil